|
2008. - Hrvatskoj 61. mjesto na ljestvici
Na ljestvici globalnog indeksa konkurentnosti (Global Competitivness Index) Hrvatska je u godinu dana zabilježila pad od četiri mjesta, sa prošlogodišnje 57. na 61. poziciju. Svojom pozicijom Hrvatska je već treću godinu za redom bolje rangirana od novih članica Europske unije Rumunjske i Bugarske. Također, ove je godine pozicionirana je i ispred Mađarske koja je zabilježila pad od čak 14 mjesta sa 47. na 62. poziciju, te Turske koja je sa 53. potonula na 63. mjesto.
> PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2008. ---------------------------------------
2007. - Hrvatska u konkurentnosti bliža zemljama Europske Unijer>
Na ljestvici globalnog indeksa konkurentnosti (Global
Competitivness Index) Hrvatska se nalazi na 57. mjestu, čime se
približila nekim novim članicama Europske Unije – Poljskoj na 51.
mjestu i Mađarskoj na 47. Rumunjska i Bugarska, najnovije članice
Unije, pozicionirane su iza 70. mjesta. Najkonkurentnija zemlja
svijeta ove je godine SAD. Prema indeksu poslovne konkurentnosti
(Business Competitiveness Index), koji mjeri konkurentsku sposobnost
kompanija, Hrvatska se nalazi na 60. mjestu, dok se nove članice
Europske Unije nalaze između 30. i 50. mjesta (Češka 32., Slovenija
35., Slovačka 44., Mađarska 47.).
>
PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2007. ---------------------------------------
2006. – Hrvatska značajno poboljšala svoju globalnu konkurentnost
Prema globalnom indeksu konkurentnosti (Global Competitivness Index)
Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu napravila značajan skok sa 64.
mjesta na 51. mjesto (s jednakim prosjekom bodova od 4,3 kao i 50.
Indonezija), što predstavlja napredak od 13 mjesta. Tim pomakom
Hrvatska se posve približila naprednim tranzicijskim zemljama -
Slovačkoj na 37., Mađarskoj na 41. i Poljskoj na 48. mjestu, dok su
niže rangirani kandidati za ulazak u EU – Rumunjska (68) i Bugarska
(72). Susjedne zemlje Makedonija, Srbija i Crna Gora, te Bosna i
Hercegovina nalaze se iza 80. mjesta, dok je Slovenija ove godine
niže rangirana za 3 mjesta. Istodobno, prema indeksu poslovne
konkurentnosti (Business Competitiveness Index), koji mjeri
konkurentsku sposobnost kompanija, Hrvatska se s prošlogodišnjeg 65.
mjesta popela na 56. mjesto od 121 zemlje, zabilježivši napredak od
devet mjesta.
>
PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2006.
---------------------------------------
2005.- vidljive određene naznake pozitivnih
promjena u Hrvatskoj
Prema Indeksu konkurentnosti rasta (Growth Competitiveness
Index) Hrvatska je ove godine na 62. mjestu od 117 zemalja, što
predstavlja, u odnosu na prošlu godinu, realni rast od 2 mjesta. Na
Indeksu poslovne konkurentnosti (Business Competitiveness Index)
Hrvatska se sa 72. mjesta popela na 63. mjesto što predstavlja
realni rast od čak 12 mjesta. Istovremeno je Hrvatska prema Indeksu
globalne konkurentnosti (Global Competitiveness Index), čija je
metodologija dijelom izmijenjena u odnosu na prošlu godinu,
napredovala realno čak 19 mjesta, odnosno sa 79. mjesta od 104
zemlje na 64. mjesto od 117 zemalja. Primjetno je da Hrvatska ove
godine zauzima ujednačeno mjesto, odnosno od 62. do 64., prema sva
tri indeksa.
Rezultati Izvješća pokazuju da se konkurentska pozicija Hrvatske
poboljšava, te da se drži u grupi s Bugarskom i Rumunjskom. Druge
usporedive tranzicijske zemlje, primjerice Slovenija, Estonija,
Slovačka, Mađarska i Češka su ispred Hrvatske, dok iz skupine
tranzicijskih zemalja iza Hrvatske su i dalje Makedonija, Srbija i
Crna Gora, te Bosna i Hercegovina.
>
PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2005.
--------------------------------------- 2004. –
značajan pad pozicije Hrvatske Prema Indeksu
konkurentnosti rasta (Growth Competitiveness Index) Hrvatska je s
53. pala na 61. mjesto od 104 zemlje, što predstavlja realni pad od
5 mjesta. Prema Indeksu poslovne konkurentnosti (Business
Competitiveness Index) prošle je godine Hrvatska bila rangirana na
62. mjesto, a ove godine zauzima 67. mjesto od 93 zemlje, što je
realni pad za 4 mjesta.
Rezultati Izvješća pokazuju da su usporedive tranzicijske zemlje,
primjerice Rumunjska, Bugarska, Estonija, Slovačka i Češka
zabilježile u odnosu na prethodnu godinu rast prema oba Indeksa.
Primjetno je također i da je prema novoizvedenom Indeksu globalne
konkurentnosti (Global Competitiveness Index) Hrvatska na samom
začelju tranzicijskih zemalja, iza Hrvatske nalaze se samo
Makedonija, Srbija i Crna Gora, te Bosna i Hercegovina, dok su
primjerice Bugarska i Rumunjska znatno ispred.
>
PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2004.
Zaključak: trogodišnji trend Hrvatske (2002.-2004.)
-
Pozicija Hrvatske se pogoršava
-
Dinamika promjena u Hrvatskoj je prespora –
usporedive zemlje su nas pretekle
-
Gospodarstvenici neprestano ukazuju na iste
probleme: neučinkovita birokracija, korupcija, tehnološko
zaostajanje, neadekvatno obrazovana radna snaga…
-
DRUGE ZEMLJE RADE BRŽE I KVALITETNIJE POMAKE OD
NAS!
---------------------------------------
2003. – bez većih promjena pozicije Hrvatske
Prema Indeksu konkurentnosti rasta zabilježen je pomak s
prošlogodišnjeg 58. mjesta između 80 zemalja, na 53. mjesto od 102
zemlje. Prema poslovnom indeksu konkurentnosti (BCI, koji se do 2002.
godine zvao Indeks mikroekonomske konkurentnosti, MICI), prethodne
godine Hrvatska je bila rangirana na 52. mjesto između 80 zemalja, a
ove godine zauzima 62. mjesto između 95 obuhvaćenih zemalja.
Primjetno je kako su nama najbliže zemlje – Slovenija, Mađarska,
Rumunjska i Bugarska zabilježile pad prema oba indeksa konkurentnosti.
Uključivanje novih zemalja u analizu nije imalo većih posljedica na
ukupni plasman Hrvatske jer je većina tih zemalja zauzela niže mjesto
na ljestvicama konkurentnosti, te je primjerice Srbija rangirana na
77. mjesto, a Makedonija na 81. mjesto prema konkurentnosti rasta.
>
PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2003. --------------------------------------- Hrvatska je 2002. prvi put uključena u «Izvješće o
globalnoj konkurentnosti»
Svjetskog gospodarskog foruma. Izvješće o globalnoj konkurentnosti
priznato je kao vodeća svjetska usporedba zemalja prema različitim
mikroekonomskim i makroekonomskim faktorima koji utječu na
konkurentnost i rast. Prvi put objavljeno 1979. godine, ovo Izvješće
pruža najiscrpniju ocjenu konkurentnosti preko 100 razvijenih
gospodarstava i gospodarstava u razvoju.
Cilj ovog Izvješća je pružiti jedinstven alat za benchmarking
za:
-
poduzeća u razvoju poslovnih strategija i vodič za
investicijske odluke
-
vlade u identificiranju prepreka ekonomskom razvoju
i pomoć u stvaranju boljih ekonomskih politika
-
znanstvenu zajednicu pri analizi trenutne poslovne
okoline i u usporedbama s ostalim gospodarstvima
-
organizacije civilnog društva u učenju o stanju
konkurentnosti njihove zemlje u usporedbi s ostalima.
Nacionalno vijeće za konkurentnost je partner
institut Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne
konkurentnosti.
---------------------------------------
2002. – prvo usporedivo mjerenje konkurentnosti Hrvatske
Prema “Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2002-2003” Hrvatska se
našla na 58. mjestu po indeksu koji mjeri mogućnost rasta njenog
gospodarstva, te na 52. mjestu po indeksu koji mjeri mikroekonomsku
konkurentnost. Usporedbe rezultata Hrvatske sa zemljama u tranziciji u
okruženju su pokazale da hrvatska poduzeća proživljavaju osnovne
strukturne promjene, ali u tome zaostaju u odnosu na druge zemlje.
Hrvatska je u nešto boljoj poziciji od Rumunjske i Bugarske, ali bitno
zaostaje za naprednim tranzicijskim zemljama poput Slovenije i
Mađarske. >
PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA
2002.
---------------------------------------
|
