Oštar pad konkurentnosti hrvatskog društva

ZAGREB, 08. rujan 2009. - Nacionalno vijeće za konkurentnost kao dugogodišnji partner Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum) predstavilo je danas rezultate «Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2009.–2010.» prema kojem je Hrvatska zabilježila najlošiji rezultat u posljednjih osam godina koliko je prisutna u istraživanju. U odnosu na prošlu godinu kada je Hrvatska bila rangirana na 61. mjestu, ove smo godine pali za 11 mjesta – na 72. poziciju. Uz Hrvatsku, najveći pad od usporedivih europskih zemalja zabilježile su Litva i Latvija. Latvija je pala za 14 mjesta, a Litva za devet

Izvješće o globalnoj konkurentnosti je vodeće svjetsko istraživanje o konkurentnosti koje je ove godine obuhvatilo 133 zemlje. Metodologija Svjetskog gospodarskog foruma temelji se na istraživanju 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsku stabilnost, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološka spremnost, poslovna sofisticiranost, inovativnost, veličina tržišta i financijsko tržište.

Kad je riječ o najboljima na ljestvici, Švicarska je preuzela prvo mjesto od Sjedinjenih američkih država koje su dvije godine za redom slovile kao najkonkurentnije gospodarstvo na svijetu. Razlog pada na drugu poziciju leži u činjenici pogoršanja makroekonomske stabilnosti te lošijih ocjena financijskih tržišta. Među prvih pet još se nalaze i Singapur, Švedska i Danska.

U slučaju Hrvatske, ocjena konkurentnosti pogoršana je s 4.22 na 4.03, odnosno za znatnih 4,5 posto. Od 12 stupova konkurentnosti najveći smo pad zabilježili u efikasnosti tržišta rada (pad za 24 mjesta) te efikasnosti tržišta roba (pad za 18 mjesta), čime smo ostvarili pozicije lošije od 90. mjesta među 133 zemlje. Lošim je ocijenjena i razina kvalitete financijskog tržišta, poslovna sofisticiranost te kvaliteta institucija. S druge strane, dobri rezultati iz protekle dvije godine osigurali su nam rastući rang makroekonomske stabilnosti, kao i zadovoljavajuću poziciju zdravstva i primarnog obrazovanja, tehnološke spremnosti te infrastrukture.

U usporedbi sa zemljama Europske unije, ove su nas godine prestigle Mađarska (58.), Rumunjska (64.) i Crna Gora (62.). Slovenija je zabilježila skok od pet pozicija (37.), a Poljska od sedam mjesta (46.)

„Ovogodišnje istraživanje po prvi je put Hrvatsku svrstalo u drugu polovicu ljestvice, među zemlje poput Bugarske i Ukrajine od kojih smo tradicionalno bilježili bolje rezultate. Većina problema na koje domaći gospodarstvenici ukazuju već godinama poput neučinkovite javne uprave i neproduktivnih javnih rashoda, korupcije, zabrinjavajuće veze između plaća i produktivnosti, kao i neodgovarajuće obrazovane radne snage, i dalje su nam najveći teret. Tome treba pridodati i naše zaostajanje u inovativnosti. Samo spremnošću da se povuku radikalni potezi i provedu strukturne reforme, prioritetno u spomenutim područjima, možemo se vratiti na pozicije gdje smo bili i pokušati biti konkurentniji od zemalja u okruženju“, istaknuo je Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Posljednje mjesto na ljestvici zauzeo je Burundi, dok se među posljednjima još nalaze i Zimbabve, Čad te Mali.

Više informacija o istraživanju potražite na www.weforum.org.

Za dodatne informacije, molimo Vas da nas kontaktirate na broj 01/6304 855 ili elektroničkom poštom na mira.lenardic@hup.hr.