Hrvatska i dalje među 40 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta

ZAGREB, 04. ožujka 2009. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je danas najnovije rezultate Izvješća Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o konkurentnosti turizma prema kojem je Hrvatska zadržala prošlogodišnje 34. mjesto u konkurenciji 133 zemlje svijeta. Ovogodišnje izvješće pod nazivom "Upravljanje u turbulentnom vremenu" poseban naglasak ima na utjecaj cijena energije na turizam te cjenovnu konkurentnost u privlačenju turista.

Pozicija Hrvatske razmjerno je visoka u usporedbi s ukupnom pozicijom na svjetskoj ljestvici konkurentnosti na koju su ove godine uključene tri nove zemlje. Tako se Hrvatska i dalje nalazi u društvu Italije i Malte, a ispred zemalja Srednjoistočne Europe poput Poljske, Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Bugarske. Od naših izravnih konkurenata, znatniji napredak od tri mjesta zabilježio je Cipar (21.) te Crna Gora za čak sedam mjesta (52.). Slovenija je odmah iza Hrvatske - na 35. mjestu.

Najkonkurentnije turističke zemlje na svijetu treću godinu za redom su Švicarska, Austrija i Njemačka, dok se među prvi pet nalaze još Francuska i Kanada. Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju pripalo je afričkoj državi Čad, kao najnesigurnoj zemlji na svijetu.

Indeks turističke konkurentnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a podijeljen je u tri kategorije koje obuhvaćaju zakonodavnu regulativu, povoljno okruženje za razvoj poslovanja te kvalitetu ljudskih resursa uz bogatstvo kulturnih i nacionalnih dobara.

Niskim ocjenama u Hrvatskoj je ocjenjena cjenovna konkurentnost, a loše ocjene dobili smo i za regulatorni okvir, zrakoplovnu infrastrukturu te obrazovanje i raspoloživost stručnog osoblja. S druge strane izrazito pozitivno su ocijenjeni turistička infrastruktura (6. pozicija) i sklonost turizmu i putovanju (9. pozicija). Izrazito povoljna ocjena naše turističke infrastrukture posljedica je velikog broja hotelskih soba prema broju stanovnika, prisutnosti rent-a-car kompanija i razvijenosti mreže bankomata. Odlična ocjena sklonosti turizmu i putovanju i u ovom je slučaju u velikoj mjeri posljedica ocjene intenzivnosti turizma (udjela prihoda i rashoda od turizma u BDP-u).

«U turbulentnim vremenima globalne gospodarske krize turisti će postati još oprezniji oko planiranja troškova i izbora destinacije. Zbog toga se kao najvažniji zaključak ovog istraživanja nameće da Hrvatska mora još više poraditi na cjenovnoj konkurentnosti turističke ponude kako bi uspjela zadržati stare te privući nove goste. Drugim riječima, moramo neodgodivo podići kvalitetu našeg turističkog proizvoda kako bi se uskladila vrijednost za novac (value for money)», istaknuo je Darko Marinac, predsjednik NVK.

Od susjednih zemalja najlošija je BiH koja je pala za dva mjesta sa 105. na 107. mjesto.
Srbija se nalazi na 88. mjestu, što je pad od 10 mjesta u odnosu na lanjsko istraživanje.

Svi podaci prikupljani su iz javno dostupnih izvora te putem istraživanja vodećih gospodarstvenika svake zemlje. Studija Svjetskog ekonomskog foruma može se preuzeti na stranici www.weforum.org.

Za dodatne informacije, molimo Vas da nas kontaktirate na broj 01/6304 853 ili elektroničkom poštom na mira.lenardic@hup.hr.