IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

tablica 2.png

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije.

Hrvatska među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 05. travanj 2017. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 32. mjestu u konkurenciji  od 136 zemalja svijeta.

T_T2017.png

Izvješće o lakoći trgovanja: Hrvatska na 44. mjestu od 136. zemalja

ZAGREB, 6. prosinac 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate „Globalnog izvješća o lakoći trgovanja 2016.“ (Global Enabling Trade Report 2016), Svjetskog gospodarskog foruma, prema kojem je Hrvatska rangirana na 44. mjesto od ukupno 136 država obuhvaćene istraživanjem.

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije. Ove godine po prvi put uključeni su Cipar i Saudijska Arabija. Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 346 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2017. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2016. godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje. 

Prvi put ove godine, IMD objavljuje zasebno rangiranje digitalne konkurentnosti zemalja prema kojem se Hrvatska nalazi na 48. mjestu. Pokazatelji za tehnologiju i znanstvenu infrastrukturu već su uključeni u ukupne rezultate Godišnjaka svjetske konkurentnosti. Novo rangiranje digitalne konkurentnosti uvodi nekoliko novih kriterija koji mjere sposobnost zemalja da usvoje digitalne tehnologije kako bi potaknula njihovu primjenu u javnim servisima, poslovnim modelima i društvu općenito. Digitalna konkurentnost temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnost za budućnost.

„Ulaskom u EU, Hrvatska je dobila priliku priključiti se državama i društvima s kojima se je desetljećima uspoređivala i čiji smo životni standard priželjkivali. Nažalost, Hrvatska je ulazak u EU dočekala nespremna pa nije uspjela potencijal pretvoriti u realizaciju.  Stoga i danas gledamo kako brojni mladi stručnjaci napuštaju našu zemlju,  propuštamo prilike za ostvarivanje naših aspiracija, a istovremeno trošimo resurse na greške prošlosti.  I ova analiza pokazuje naše slabosti u svim područjima, pa čak i u onim, poput telekomunikacija i ICT sektora, u kojima smo prije desetak godina bili među naprednijim.

Smatramo ovu godinu kritičnom i prijelomnom. Konačno trebamo pristupiti ozbiljnim i temeljitim reformama i promjenama koje bi omogućile zaokret koji odavno priželjkujemo.  Analiza konkurentnosti još jednom pokazuje, da moramo unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, koncensusom definirati nacionalnu Viziju i koncensusom definirati temeljne afirmativne vrednote  hrvatskog društva.“, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.  

U ovogodišnjem izvješću Hong Kong je zadržao prvu poziciju i po drugi put je vodeća ekonomija po kriteriju konkurentnosti. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švicarska, zatim slijede Singapur, SAD, Nizozemska Irska, Danska, Luksemburg, Švedska i Ujedinjeni Arapski Emirati. 

Izvješće ponovo potvrđuje važnost poslovnog okruženja koje potiče otvorenost i produktivnost zemlje. Dobar primjer je Kina koja svoj rast od 7 mjesta na ljestvici konkurentnosti zahvaljuje međunarodnoj trgovini. Na začelju ljestvice konkurentnosti su zemlje koje su politički i gospodarski nestabilne.

Ljestvica konkurentnosti 

WCY
2017

Zemlja

WCY
2016

Promjena

WCY
2017

Zemlja

WCY
2016

Promjena

1

Hong Kong

1

0

33

Litva

30

-3

2

Švicarska

2

0

34

Španjolska

34

0

3

Singapur

4

+1

35

Čile

36

+1

4

SAD

3

-1

36

Saudijska Arabija

0

0

5

Nizozemska

8

+3

37

Cipar

0

0

6

Irska

7

+1

38

Poljska

33

-5

7

Danska

6

-1

39

Portugal

39

0

8

Luksemburg

11

+3

40

Latvija

37

-3

9

Švedska

5

-4

41

Filipini

42

+1

10

UAE

15

+5

42

Indonezija

48

+6

11

Norveška

9

-2

43

Slovenija

43

0

12

Kanada

10

-2

44

Italija

35

-9

13

Njemačka

12

-1

45

Indija

41

-4

14

Tajvan

14

0

46

Rusija

44

-2

15

Finska

20

+5

47

Turska

38

-9

16

Novi Zeland

16

0

48

Meksiko

45

-3

17

Katar

13

-4

49

Bugarska

50

+1

18

Kina

25

+7

50

Rumunjska

49

-1

19

UK

18

-1

51

Slovačka

40

-11

20

Island

23

+3

52

Madžarska

46

-6

21

Australia

17

-4

53

Južna Afrika

52

-1

22

Izrael

21

-1

54

Kolumbija

51

-3

23

Belgija

23

0

55

Peru

54

-1

24

Malezija

19

-5

56

Jordan

53

-3

25

Austrija

24

-1

57

Grčka

56

-1

26

Japan

26

0

58

Argentina

55

-3

27

Tajland

28

+1

59

Hrvatska

58

-1

28

Češka

27

-1

60

Ukrajina

59

-1

29

Korea

29

0

61

Brazil

57

-4

30

Estonija

31

+1

 

62

Mongolija

60

-2

31

Francuska

32

+1

 

63

Venezuela

61

-2

32

Kazahstan

47

+15

 

 

 

 

 

Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u

tablica1.png 
Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti, svibanj 2017.


Od zemalja novih članica EU jedino je Bugarska (+1) neznatno poboljšala svoju poziciju, Slovenija ostala na 43. mjestu, dok su ostale zemlje pale na ljestvici konkurentnosti. Značajan pad imala je Slovačka za 11 mjesta, Mađarska za 6 i Poljska za 5 mjesta.

U ovogodišnjem izvješću Hrvatska je s 58. mjesta pala na 59. mjestu bez obzira što je i ove godine poboljšala svoju ocjenu konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu. Zbog toga je bitno promatrati dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godini bilježimo blago poboljšanje ocjene. Međutim, vrlo je sličan pomak i kod ostalih zemalja s kojima se uspoređujemo. To pokazuje da Hrvatske ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije te je stoga vidljiv naš zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije.

Konkurentnost Hrvatske, prema IMD-u

tablica 2.png

Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti, svibanj 2017.


Ovogodišnje pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa su:
- Gospodarski rezultati - poboljšanje indeksa domaće ekonomije (+5), međunarodne trgovine (+6), stranih investicija (+7) i zaposlenosti (+2)
- Efikasnosti javnog sektora – poboljšanje indeksa javnih financija (+4)
- Efikasnost poslovnog sektora – poboljšanje indeksa produktivnosti i efikasnosti (+1)
- Infrastruktura – poboljšanje indeksa zdravlja i okoliša (+1)

Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti:
• Gospodarski rezultati
Veliki prihodi od turizma i izvoza te niski index troškova života i niske cijene najma uredskog prostora.
• Efikasnost javnog sektora
Raspoloživ prihod, niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja i niske otpremnine.
 Efikasnost poslovnog sektora
Relativno niske plaće, pogotovo managementa, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti.
• Infrastruktura
Investicije u telekomunikacije, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje po učeniku, udio obnovljivih izvora energije, obrazovana ženska radna snaga, dostupnost zdravstvenih usluga, niski troškovi mobilnih telekomunikacija.

Najveći pad zabilježen je u području indeksa cijena (-4) zbog cijene goriva; poslovne legislative (-4) zbog pogoršanja anketnih ocjena korisnosti subvencija, pristupa javnim nabavama, politike poticanja tržišnog natjecanja i zaštite ulagača; osnovne infrastrukture (-4) zbog pogoršanja ocjena kvalitete upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini te održavanja i razvoja infrastrukture; znanstvene infrastrukture (-4) zbog pogoršanja pokazatelja ulaganja u istraživanje i razvoj i inovativnosti. Također je zamjetno pogoršanje indeksa porezne politike (-3), financija (-3) i menadžmenta (-3).

Kao i prošlih godina slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati:
- loše poslovno okruženje
- slaba otpornost na krizu, niska zaposlenost, nezaposlenost mladih, starenje stanovništva, nedovoljna diversifikacija gospodarstva;
- lakoća poslovanja, državno vlasništvo u kompanijama, neprilagodljive politike vlade, loš pravni i regulativni okvir, imigracijski zakoni;
- visoka cijena kapitala, preveliki porezi i doprinosi;
- slabo razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost;
- razvoj i primjena tehnologije, privatno-javno partnerstvo, transfer znanja,  niska inovativnost, nedovoljan transfer znanja, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje.

Izazovi u 2017. godini su:
- potaknuti rast BDP-a, posebno kroz direktne strane investicije i poticaje;
- provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost;
- smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje;
- reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu sa budućim potrebama na tržištu rada;
- provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji;

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, stabilnost i predvidljivost politika učinkovitost pravnog okruženja i konkurentan porezni sustav.

Faktori konkurentnosti Hrvatske

2017.

2016.

Promjena

Gospodarski rezultati

57

56

-1

Domaća trgovina

53

58

+5

Međunarodna trgovina

18

24

+6

Strane investicije

45

52

+7

Zaposlenost

58

60

+2

Cijene

43

39

-4

Efikasnost javnog sektora

57

56

-1

Javne financije

50

54

+4

Porezna politika

57

54

-3

Institucionalno okruženje

55

54

-1

Poslovna legislativa

59

55

-4

Društveno okruženje

36

33

-3

Efikasnost poslovnog sektora

63

61

-2

Produktivnost i efikasnost

51

52

+1

Tržište rada

62

60

-2

Financije

59

56

-3

Menadžment

63

60

-3

Stavovi i vrijednosti

63

61

-2

Infrastruktura

46

43

-3

Osnovna infrastruktura

53

49

-4

Tehnološka infrastruktura

53

52

-1

Znanstvena infrastruktura

56

52

-4

Zdravlje i okoliš

33

34

+1

Obrazovanje

44

42

-2

 

Digitalna konkurentnost

Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je Singapur, a slijede Švedska, SAD, Finska i Danska. Izvješće pokazuje da zemlje u kojima vladine institucije podržavaju i uključuju digitalizaciju u svoj razvoj prednjače u tehnološkim inovacijama. Tako su na primjer Singapur i Švedska donijeli propise koji olakšavaju priljev inozemnih talenata i time potaknuli tehnološki razvoj i inovacije kao i prilagođavanje i agilnost ekonomije tehnološkim promjenama.

WCY
2017

Zemlja

WCY
2016

       

WCY
2017

Zemlja

WCY
2016

1

Singapur

1

33

Portugal

31

2

Švedska

3

34

Slovenija

34

3

SAD

2

35

Latvija

33

4

Finska

4

36

Saudijska Arabija

0

5

Danska

8

37

Poljska

38

6

Nizozemska

4

38

Kazahstan

41

7

Hong Kong

11

39

Italija

34

8

Švicarska

7

40

Čile

37

9

Kanada

5

41

Tajland

39

10

Norveška

9

42

Rusija

40

11

UK

12

43

Slovačka

41

12

Tajvan

16

44

Madžarska

42

13

Izrael

13

45

Bugarska

47

14

Novi Zeland

10

46

Filipini

46

15

Australia

14

47

Južna Afrika

51

16

Austrija

19

48

Hrvatska

44

17

Njemačka

15

49

Meksiko

52

18

UAE

25

50

Grčka

45

19

Koreja

17

51

Indija

53

20

Luksemburg

21

52

Turska

50

21

Irska

20

53

Cipar

0

22

Belgija

18

54

Rumunjska

49

23

Island

26

55

Brazil

54

24

Malezija

24

56

Jordan

48

25

Francuska

22

57

Argentina

55

26

Estonija

27

58

Kolumbija

56

27

Japan

23

59

Indonezija

60

28

Katar

28

60

Ukrajina

59

29

Litva

29

61

Mongolija

57

30

Španjolska

30

 

62

Peru

58

31

Kina

35

 

63

Venezuela

61

32

Češka

32

 

 

 

Na razini 3 faktora digitalne konkurentnosti pozitivna kretanja pozitivni pomaci napravljeni su u samo dva indeksa:
- Znanje – poboboljšanje indeksa koncentracije znanja;
- Spremnost za budućnost – poboljšanje indeksa usvajanja stavova.

Faktori  digitalne konkurentnosti Hrvatske

2017.

2016.

Promjena

Ukupan rang na ljestvici

48

44

-4

Znanje

50

45

-5

Talent

59

56

-3

Obuka i obrazovanje

41

37

-4

Koncentracija znanja

35

36

+1

Tehnologija

47

43

-4

Pravni okvir

52

47

-5

Kapital

52

48

-4

Tehnološki okvir

40

40

0

Spremnost za budućnost

56

50

-6

Usvajanje stavova

43

54

+11

Poslovna agilnost

62

45

-12

IT integracija

46

46

0

Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu digitalnu konkurentnost u okviru 3 osnovna stupa digitalne konkurentnosti:
• Znanje
Odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, veliku broj ženskih istraživača i odbreni visoko tehnološki patenti.
• Tehnologija
Provođenje ugovora i investicije u telekomunikacije.
• Spremnost za budućnost
e-sudjelovanje i uporaba pametnih telefona.

Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori:
- međunarodno iskustvo
- strana visoko kvalificirana radna snaga
- obuka zaposlenika
- upravljanje gradovima
- digitalne vještine
- prava intelektualnog vlasništva financiranje tehnološkog razvoja
- javno privatno partnerstvo
- uporaba analitike

Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine, a metodolgija nije znatnije promijenjena još od 1997. godine, uslijed čega je moguće pratiti konkurentnost zemalja kroz duži vremenski period.

 

Galerija