Konkurentnost Hrvatske: između Armenije i Albanije

Zagreb, 27. rujan 2017. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 137 gospodarstva svijeta.

slika 1_17.png

 

IMD godišnjak konkurentnosti 2017: Hrvatska prespora u provođenju reformi

tablica 2.png

ZAGREB, 31. svibanj 2017. – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.» prema kojem je Hrvatska zauzele 59. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije.

Hrvatska među turistički najkonkurentnijim zemljama svijeta

ZAGREB, 05. travanj 2017. – Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 32. mjestu u konkurenciji  od 136 zemalja svijeta.

T_T2017.png

IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016.

Zagreb, 29 studeni 2016. - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2016. Izvješće uključuje 61. zemlju koje su trenutno rangirane u IMD – Svjetskom godišnjaku konkurentnosti, a Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska: napredujemo, ali ne dovoljno

Zagreb, 28. rujan 2016. - Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.

 IMG_20160928_124306.jpg

Izvor: HINA

Analiza hrvatskog ICT sektora

ZAGREB, 7. srpnja 2016. – Hrvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete.

IMG_6922.JPG

Hrvatska ponovno 54. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti

ZAGREB, 6. srpnja 2016. – Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji.GITR16.png

Iz drugih izvora

Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti
„Europa 2020 – Izvješće o konkurentnosti“, drugo je po redu izvješće koje objavljuje Svjetski gospodarski forum na temu konkurentnosti Europe.

novosti

Istraživanje regionalne konkurentnosti - Sjeverozapadna Hrvatska i dalje najkonkurentnija hrvatska regija

ZAGREB, 16. svibnja 2011. – Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) i Program Ujedinjenih naroda za Razvoj (UNDP) predstavili su danas u Zagrebu «Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010» koji rangira 21 hrvatsku županiju i tri glavne regije po konkurentnosti gospodarstva.

Ovo je istraživanje nastavak mjerenja konkurentnosti započetog 2007. godine, a svrha mu je praćenje konkurentskog napredovanja te usporedni pregled stanja u regijama i županijama. Regionalni indeks konkurentnosti (RIK) daje jasnu sliku o jakim stranama i slabostima pojedinačnih županija i regija te donosi preporuke za jačanje konkurentnosti gospodarstva na lokalnoj razini. Rezultati istraživanja pokazuju da su regionalne razlike i dalje velike i da je u protekle tri godine ostvaren vrlo malen napredak u premošćivanju razlika između manje i više razvijenih županija.

U 2010. slika konkurentnosti na razini triju glavnih regija (kako ih definiraju sz1605k04 (2).jpgtandardi Europske unije, s 800,000 ili više stanovnika) nije se znatnije promijenila u odnosu na 2007. Sjeverozapadna Hrvatska i dalje zauzima vodeće mjesto na listi konkurentnosti, Jadranska Hrvatska drugo, a na začelju je, baš kao i prije tri godine, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska.

Ljestvica konkurentnosti županija uglavnom je ostala nepromijenjena, premda su neke županije uspjele popraviti svoje pozicije. Varaždinska županija, Grad Zagreb te Istarska, Međimurska i Zagrebačka županija i dalje zauzimaju prvih pet mjesta prema regionalnom indeksu ukupne konkurentnosti, s tim što se Varaždinska sada popela s četvrtog mjesta i zauzela vodeće mjesto koje je 2007. pripadalo  Gradu Zagrebu. Zagreb je pao s prvoga na drugo mjesto. Na začelju liste su Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija, tj. županije koje se najviše suočavaju s posljedicama rata. Svih deset županija koje imaju najniži rang konkurentnosti imaju i najniži indeks razvijenosti (ispod 75% prosjeka BDP-a Republike Hrvatske po glavi stanovnika). Ta podudarnost upućuje na zaključak da je njihova nekonkurentnost ujedno razlog njihove nerazvijenosti.Cover.jpg

„Hrvatska se danas nalazi pred okončanjem pregovora s Europskom unijom i u tom procesu bitno je kreirati i ubrzano provoditi gospodarske politike koje vode održivom i konkurentskom napredovanju na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj. Nalazi ovog istraživanja potvrđuju da nema dovoljno brzih promjena, pa stoga ni vidljivog napredovanja konkurentnosti županija/regija. Sve regije i županije imaju pravo na ujednačen razvoj; jačanje konkurentnosti regija i županija pretvorit će se u rast nacionalne konkurentnosti. To je jedino moguće ostvariti suradnjom svih regija/županija uz paralelno korištenje lokacijskih prednosti i
resursa, poticanjem potencijalnih izvora i uklanjanjem prepreka rastu.“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

„Regionalne nejednakosti su hrvatska stvarnost. Prosječna primanja su triput veća u bogatijim regijama nego u siromašnijim. Potrebno je provoditi zdrave politike na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini kako bi se poduzetnički zamah proširio i na manje razvijene regije te im pomogao da uhvate korak s razvijenijima. U tim nastojanjima, Regionalni indeks konkurentnosti može poslužiti kao korisna informacija kod donošenja političkih odluka i dodjele sredstava, s krajnjim ciljem da omogući Hrvatskoj da u trenutku pridruživanja Europskoj uniji bude regionalno što ujednačenija.“, smatra Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj.

Jedan dio preporuka iz 2007. godine se provodi: stvorena je temeljna strateška, regulatorna i operativna infrastruktura upravljanja regionalnim razvojem, operativni programi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva podupiru razvoj mreže regionalnih razvojnih agencija, programima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva pridonosi se jačanju poduzetničke infrastrukture, a pri definiranju investicijskih aktivnosti prisutna je regionalna komponenta. Ipak, još se puno mora raditi na uklanjanju ili barem smanjenju regionalnih nejednakosti i jačanju konkurentnosti na regionalnoj razini o čemu ovisi razina konkurentnosti cijele zemlje. Istraživanje stoga preporučuje:

1. Razviti monitoring alate u cilju jačanja lokalne osposobljenosti za sudjelovanje u upravljanju razvojem,
2. Osnažiti liderski kapacitet za izgradnju regionalne konkurentnosti kroz Triple Helix koncept suradnje poslovnog sektora, lokalne uprave i akademske zajednice u rješavanju regionalnih razvojnih problema i jačanju regionalne konkurentnosti,
3. Osnažiti operativne kapacitete za korištenje instrumenata IPA te kasnije i drugih programa EU koji potiču regionalni razvoj,
4. Analizirati učinkovitost teritorijalne podjele Hrvatske te težiti optimiranju ustrojstva Hrvatske tako da se ostvari upravljački i financijski kapacitet za suradnju na svim razinama i sa svim odgovornim sudionicima procesa regionalnog razvoja
5. Intenzivirati metodu otvorene koordinacije na razini ministarstava radi jačanja konzistentnosti vladinih politika u otklanjanju razvojnog jaza između regija i županija.

Regionalni indeks konkurentnosti temelji se na metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma koja se koristi za mjerenje konkurentnosti na nacionalnoj razini. Europska unija navodi hrvatsko istraživanje regionalne konkurentnosti iz 2007. kao primjer dobre prakse u mjerenju regionalne konkurentnosti  (uz Finsku i Veliku Britaniju).
 
Regionalni indeks konkurentnosti koristan je izvor informacija za regije i županije kod utvrđivanja njihovih slabosti i prilika, te kod donošenja odluka koje su se pokazale kao uspješne u drugim županijama.

RIK služi i poslovnoj zajednici pri donošenju investicijskih odluka. Javni sektor i državna uprava mogu ga koristiti kao polazišnu osnovu pri donošenju razvojnih programa, kao i kod izrade i provedbe svih politika relevantnih za smanjenje jaza u razini razvijenosti pojedinih dijelova zemlje - od obrazovne, inovacijske, socijalne, porezne do investicijske politike.

Za dodatne informacije molimo Vas da nam se obratite elektroničkom poštom na mira.lenardic@hup.hr, tel: 01/ 6304 853 i suncica.plestina@undp.org; tel.: 01 2361 629, mob: 099 2142 416.

Galerija